Što za vas predstavlja stres?
Različiti ljudi s različitim životnim iskustvima dat će različite odgovore na ovo pitanje, ovisno o tome kakvi događaji za njih predstavljaju stresore.
Po svojoj definiciji, stres je obrazac emocionalnih i fizičkih reakcija koje prati osjećaj preopterećenosti i koje nastaju kao reakcija na određene događaje. Takvi događaji nazivaju se stresorima i imaju različite karakteristike, a zajednički nazivnik je da su jakog intenziteta i da izazivaju podijeljene osjećaje.
Iako ga više-manje doživljavamo svakodnevno, malokad smo svjesni ogromnog utjecaja koji ima na naše tijelo.
Očituje se kao emotivna ili fizička napetost koju primjećujemo u tom trenutku, a kao odgovor na nju tijelo traži rješenje kako bi se oslobodilo te smetnje i balansiralo uznemirene sisteme. Prije svega, na fizičkoj razini govorimo o autonomnom živčanom sistemu, koji prilikom stresa uključuje simpatički sustav koji otpuštanjem različitih hormona priprema tijelo na odgovor „bori se ili bježi“.
Vrijeme između doživljenog stresa i „probavljanja i otpuštanja“ tog doživljaja iz našeg sistema ovisan je o osobi i njenim mogućnostima nošenja sa stresom, no ako se stresor ponavlja, ulazimo u stanje otpora, u kojem uspijevamo odolijevati stresu, ali trošimo jako velike tjelesne resurse. Stresno iskustvo se pohrani negdje u tijelu koje je u tom slučaju u stanju konstantnog stresa koji, iako vanjski okidači više ne postoje, ostaje aktivan.
Primjer kako stres može dugoročno utjecati na naše tijelo je primjer izbjegavanja automobilske nesreće. Vozač u trenutku susreta s drugim automobilom s kojim bi se mogao sudariti naglo skreće s putanje vozila pritom izbjegavajući druge sudionike u prometu. Iako je izbjegao sudar, adrenalne žlijezde su izlučile adrenalin koji stvara više kisika i energije za brzi odgovor na opasnost. Kralježnica se naglo uvija u smjeru skretanja automobila, dok okolni mišići reagiraju na nagli trzaj i novi položaj tijela. Možda zbog prijašnje ozljede ili slabije muskulature, neki kralješci nakon naglog uvrtanja nisu u stanju vratiti se u prijašnju poziciju te više ne pružaju jednaku podršku kralježnici.
Nakon toga cijela se postura prilagođava novonastalom iskustvu – mišići, tetive, ligamenti i fascija djeluju u sinergiji kako bi uspostavili ponovni balans u tijelu, koje će nadalje nositi doživljeni stres na nivou navedenih strukturalnih komponenti.
U današnje vrijeme očekivanja društva pa i unutar obitelji su velika – očekuje se da budemo puno toga odjednom: organizirani, radišni, financijski stabilni i ambiciozni te pritom zabavni, prijateljski, da imamo vremena za sve i stižemo sve. Pokušavati biti sve odjednom veliki je pritisak za bilo koga, a opet ako ne uspijevamo sve to odigrati, osjećamo se loše ili čak mislimo da ne koristimo svoj puni potencijal.
Treba napomenuti da stres mogu prouzrokovati događaji koji su sami po sebi pozitivni, poput ulaska u brak, preseljenja u novi stan ili dobitak posla. Ono što ga prouzrokuje zapravo je promjena na koju se trebamo naviknuti, a ovisno o psihičkom stanju i fizičkoj kondiciji većina se uspijeva brzo adaptirati kako bi zadržala stanje homeostaze.
No ako stres ne može biti u potpunosti procesuiran, to iskustvo, kakvo god ono bilo, ostaje „spremljeno“ u tijelu, odnosno memoriji tkiva, stvarajući blokadu za neometano kruženje životne energije, što dovodi do psihičkih, emotivnih ili fizičkih tegoba. Pritom tijelo troši dodatnu energiju kako bi, s narušenim balansom i dalje normalno funkcioniralo. Ovakav ciklus pokazuje kako stresno stanje uzrokuje novo stresno stanje kao rezultat kompenzacije zbog prvobitnog stresa. To opetovano ponavljanje isprva ima utjecaj na suptilnijim nivoima, da bi s vremenom dovelo do ozbiljnijih simptoma i ponekad kroničnih stanja, poput migrena, dijabetesa, hernije diska, reproduktivnih disfunkcija i sličnog.
Stres može biti nekakav veliki događaj, poput fizičke ozljede ili emotivnog šoka. Također može biti u obliku serije malih događaja – stresora, koji se ponavljaju unutar određenog perioda, kao što su napeti odnosi na poslu ili obitelji, osjećaj neadekvatnosti u okruženju u kojem živimo i radimo ili na fizičkoj razni opetovano ozljeđivanje određenog tkiva, primjerice sindrom karpalnog tunela koji se pojavljuje u sve mlađih osoba zbog redovnog korištenja miša i tastature.
Stres možemo podijeliti na četiri glavna tipa:
Fizički stres se odnosi na nesreće i ozljede kao i supstance koje se unose u tijelo iz okoline, kao što su šećer, alkohol ili udisanje toksičnih čestica zraka. Svaki put kada dođe do unošenja tih supstanci, tijelo se aktivira kako bi započelo proces čišćenja tog spoja iz tijela i ponovno uspostavilo homeostazu, odnosno optimalnu ravnotežu za zdravo funkcioniranje. Ako se to događa redovito, dijelovi tjelesnih sistema postaju ranjivi zbog pretjeranog rada, kao primjerice jetra kod pretjerane konzumacije alkohola.
Emocionalni stres kao i fizički može nastati zbog nečeg intenzivnog, poput traume ili zlostavljanja ili radi niza manjih, ali uznemiravajućih događaja koji utječu na tijelo na suptilnije načine. Iako se homeostaza najčešće upotrebljava u odnosu na tjelesni ili kemijski balans, možemo biti u stalnoj borbi za postizanjem emotivne ravnoteže. Osjećaji poput razočaranja, tuge ili ljutnje ometaju potrebu da budemo sretni i osjećamo se dobro. Ako negativni osjećaji prevladavaju iz nekog razloga, tijelo polako gubi svoju sposobnost adaptacije i oporavka emocionalne ravnoteže.
Još jedan tip stresa je psihički stres. Negativni obrasci razmišljanja i ograničavajuća uvjerenja uvelike utječu na kvalitetu i kreaciju života. Također, način na koji interpretiramo ono što se događa u svijetu oko nas također može biti uzrok psihičkog stresa. Potresi u Hrvatskoj i covid epidemija na globalnoj razini odlični su primjeri stresora iz naše nedavne prošlosti. Osjećaji preopterećenosti, neadekvatnosti, beznađa i neispunjenosti opterećuju um i polako postaju obrasci razmišljanja, samim time i ponašanja u svakodnevnom životu, što djeluje na sve njegove aspekte pa tako i fizičko tijelo.
Duševni stres, iako se ne govori pretjerano o njemu, sastavni je dio života nekih ljudi. Osjećaj nepripadanja i nepovezanosti sa svojom istinskom prirodom, okruženjem u kojem živimo ili pak uspoređivanje s drugima vezano uz nivo svijesti i duhovni razvoj spadaju u tu kategoriju.
Tehnike bodyworka, poput shiatsua, akupresure ili rada s fascijom mogu prepoznati restriktivne obrasce i neravnoteže uzrokovane neotpuštenim stresom. Pritiskom na mišiće otpuštaju se razne traume, a različitim tehnikama akupresure radimo i na nivou unutarnjih organa. Na taj način dolazi i do mentalnog otpuštanja, odnosno ponovnog uspostavljanja ravnoteže uma i tijela. Tada „životna energija“ počinje neometano kružiti s lakoćom po našem sistemu jer je zapis stresa opušten iz tijela na fizičkoj razini, a tijelo primatelja tretmana se doslovno vraća u sadašnji trenutak, jer se više ne opterećuje pokušavanjem rješavanja stresa koji se dogodio u daljoj ili bližoj prošlosti.
U studiju Dodirom do zdravlja njegujemo individualni i holistički pristup svakoj osobi te putem masaža ili bodyworka primatelja tretmana dovodimo u bliži kontakt sa samim sobom i svojim tijelom. Pomicanjem svijesti prema unutra klijent sam dolazi do uzorka stresa i dobiva mogućnost drugačije reagirati na njega. Samim time što ga je osvijestio dolazi do suptilnih promjena u živčanom sistemu, a u svakodnevnom životu lakše prepoznaje koje prakse i aktivnosti pozitivno utječu na to kako se osjeća, a koje imaju suprotan učinak.
Newsletter
Želiš primati novosti, korisne savjete i posebne pogodnosti na svoj email?
Prijavi se na newsletter i kreni s promjenom.
