Bol u leđima jedna je od najčešćih tegoba zbog koje ljudi traže pomoć svog liječnika. Iako joj uzroci mogu biti različiti, prikladna fizička aktivnost je jedan od glavnih koraka pri liječenju. Za mnoge, joga se pokazala kao efikasan i siguran način smanjivanja i prevencije boli u leđima i vratu.
Prakticiranje joge pruža dobrobit kod različitih tipova boli, primjerice, može olakšati bol u donjem dijelu leđa uz pomoć nježnog istezanja i jačanja mišića lumbalnog područja, stražnjice i nogu, istovremeno poboljšavajući cirkulaciju krvi koja ubrzava iscjeljivanje ozlijeđenih tkiva.
Postoje razni stilovi joge, no u svojoj esenciji joga ima fokus na tri komponente:
Prakticiranjem različitih položaja tijela i zadržavanjem u njima možemo povećati snagu i izdržljivost točno određenih mišića ili grupe njih. Zadržavanje u položaju trebalo bi biti ugodno i ne uzrokovati bol, a kako bi „čuli“ svoje tijelo, potreban je fokus i koncetracija, što se najlakše postiže kontroliranim disanjem.
Većina položaja cilja na jačanje mišića leđa i trbuha, koji su glavna potpora kralježnice, tako omogućavajući tijelu da zadrži uspravan stav i puni opseg pokreta. Kada su te skupine mišića u dobrom stanju, bol u leđima se uspješno ublažava ili u potpunosti nestaje.
Istezanje i opuštanje su također bitni dijelovi joga prakse. Zadržavajući položaj određeni mišići se kontrahiraju, a drugi istežu, pritom smanjujući napetosti i stres pohranjen na mišićnom nivou.
Opet ćemo za primjer uzeti bol u donjem dijelu leđa – istezanje mišića stražnje lože (pregibača nogu) povećava pokretljivost zdjelice pritom smanjujući napetost i bol u lumbalnom dijelu.
Spomenuli smo da je disanje vrlo bitna komponenta joge. Razlikujemo tri faze procesa disanja:
Jedna faza prelazi u drugu, na kraju izdaha prirodno dolazi do kratkog zadržavanja daha nakon čega slijedi spontani udah. Udah je aktivni dio procesa disanja pri kojem se mišići dišnog sustava napinju, dok je izdah pasivni dio, faza opuštanja.
Zadržavajući položaj mnogi imaju tendenciju zadržati i dah, no kako bi od joga prakse dobili najviše, disanje treba biti duboko, slobodno i ritmično.
Prakticiranjem asana povećava se i svijest o tijelu. Određeni položaji i prijelazi iz jedne u drugu asanu ne samo da povećavaju fleksibilnost tijela, već i svijest vježbača o svojim mogućnostima ili ograničenjima. Opažanjem suptilnih poruka koje nam signalizira tijelo, kako na prostirci tako i van nje, mogu se izbjeći određene ozljede uzrokovane naglim i nekontroliranim pokretom.
Osim na fizički, vježbanje joge djeluje i na mentalni aspekt osobe. Neka istraživanja su pokazala da je osjećaj boli vezan uz percepciju osobe koja pati od nje. Negativni psihološki ili emotivni faktori ne moraju nužno djelovati na fiziologiju, ali mogu povećati problem koji već postoji, odnosno osjećaj boli vezan uz njega. Neki su u tom međuodnosu otišli i korak dalje, smatrajući da psihološki i emotivni faktori imaju glavni utjecaj na osjećaj boli. Visoka razina stresa i negativnih emocija same po sebi mogu potaknuti bol u određenom dijelu tijela, što opet dovodi do stresa i lošeg raspoloženja, čime se zatvara krug.
Svjesnim i dubokim disanjem i kontroliranim kretanjem tijela aktivira se parasimpatikus, koji, usporavajući funkcije organizma, dovodi tijelo do potpunog opuštanja. Opuštanje tijela vodi ka opuštanju uma, što reducira stres i poboljšava raspoloženje.
Jednostavne modifikacije položaja mogu pomoći ljudima koji pate od boli u leđima. Primjerice, ako ležite na leđima, što može biti prilično neugodno kod određenih stanja, dekica ili jastuk stavljeni pod koljena pružaju podršku i miču pritisak s leđa. Uz iskusnog instruktora joge i redovitu praksu, svatko može osjetiti dobrobiti joge pa i oni koji pate od kronične boli ili su prošli kroz operativni zahvat.
Autor: Iva-Martina Bašić
Izvori:
https://onlinelibrary.wiley.com
Clare Collins,
#Yoga: Intuition, preventive medicine and treatment
The journal of Alternative and Complementary medicine,
James A. Raub, “Psychophysiologic effects of hatha yoga on musculoskeletal and cardiopulmonary function“
Christian Larsen, Christiane Wolf, Eva Hager-Forstenlecher, “Medical yoga 2.“
Newsletter
Želiš primati novosti, korisne savjete i posebne pogodnosti na svoj email?
Prijavi se na newsletter i kreni s promjenom.
