Staviti dlan, protrljati ili pritisnuti dio koji nas boli, prirodna je reakcija svakog od nas. To radimo instinktivno – kod glavobolje, bolova u trbuhu, udarca, kod pojave grča… Još od malena znamo da dodir na bolno mjesto pruža olakšanje.

Akupresura je oblik terapije koji tijelu pristupa na sličan način – pritiskanjem određenih i provjerenih mjesta na tijelu ponovno se uspostavlja poremećena ravnoteža u organizmu. Akupresura je samo jedan od naziva masaža koje se u Kini primjenjuju za liječenje bolesti –  masaža meridijana, masaža točaka, akupunkturna masaža, Tsubo, Shiatsu… neke su od inačica koje se baziraju na njoj. Točno poznavanje masažne tehnike i pravila te savladavanje anatomije, fiziologije i teorije TKM-a (znanost o meridijanima, modaliteti, osnovni zahvati, planiranje terapije…) osnova su za uspješnu akupresuru.

Aku-točke i meridijani spadaju pod energetsku anatomiju i nisu vidljivi golim okom. Tsubo-i, odnosno aku-točke su poput radara na tijelu koji su smješteni na meridijanima koji, poput sustava kanala za navodnjavanje, uključuju zadatke poznatih nam sustava – krvne žile, limfne putove, živce, kinetički lanac muskulature… kako bi organizam ušao u proces homeostaze, odnosno samoozdravljenja. Različite točke imaju različite karakteristike; neke stimuliraju meridijan, organ ili neku fiziološku funkciju dok druge imaju umirujuć, sedirajuć efekt. Tsubo-i su poput prozora koji reflektiraju unutarnje priče tijela na njegovoj površini i isto su tako ulaz putem kojeg se može djelovati na unutarnje stanje. Tsubo-i su vrlo osjetljivi na bioelektrične impulse i brzo odgovaraju na njih.  Njihova stimulacija oslobađa endorfine, neurotransmitere koji ublažavaju bol te samim time potiče efikasni funkcioniranje tjelesnih sistema i prevenciju.

Poznajemo tri oblika akupresure:

  • za jačanje i prevenciju
  • kao samopomoć
  • uz pomoć stručnjaka

 

Osoba koja se bavi akupresurom stvara strategiju, odnosno planira tretman na temelju dijagnoze koja je postavljena kako bi došla do određenih rezultata. Različiti stilovi bodywork-a koji primjenjuju pritisak poput shiatsu-a, tui na masaže, tajlandske masaže, marma točaka, anma masaže itd. smatraju se tehnikama koje koriste akupresuru kao bazu.

O terapeutu ovisi na koji će način pristupiti samom tretmanu, hoće li prvo obraditi meridijane pa se potom zadržati na određenim tsubo-ima ili će prvo imati fokus na točke te poslije prolaziti sustavom meridijana. U oba slučaja doći će do rezultata, no i u akupresuri je priča dvosmjerna – primatelj tretmana treba biti voljan preuzeti odgovornost za sebe i svoje zdravlje i ne vračati se terapeutu „na popravak“ nečega do čega mu ni samom nije stalo.

„Nitko brigu za tijelo i dušu ne može dugoročno prepustiti drugima. I najsposobniji su liječnici samo bolesnikovi pomagači. Ovisno o vrsti i težini bolesti varira udio kojim liječnik može pridonijeti ublažavanju tegoba ili ozdravljenju.“

Dr. Alexeander Meng, voditelj austrijskog radnog kruga za TKM

TKM (tradicionalna kineska medicina)

TKM se oduvijek zauzimala za poboljšanje kvalitete života. Jačanje obrambenog sustava organizma, blago otklanjanje izvora štetnih djelovanja i ponovno uspostavljenje normalnih funkcija prvi je njen cilj. Intuitivno i kroz iskustvo prepoznala je određene međuodnose koje je kasnije potvrdila i moderna medicina – podražaje u koži i mišićima primaju receptori te se oni putem senzibilnih živaca prenose do središnjeg živčanog sistema (leđne moždine i mozga) gdje se moduliraju (koče ili aktiviraju), a odgovor se opet živčanim putem vodi do organa koji će reagirati (npr. muskulature, unutarnjih organa, žila i sl.). Danas se primjenjuju i moderne metode podražavanja – lasersko svjetlo, električno podražavanje kože TENS uređajima i injekcije sredstava protiv bolova na određenim točkama neki su od načina liječenja različitih tegoba.

No ako se držimo klasične akupresure, u tom prirodnom pristupu se oduvijek velika pažnja pridavala prevenciji. U drevnoj Kini primjerice, obitelj bi plaćala liječnika onoliko dugo dok netko ne bi obolio. To se onda smatralo liječnikovim neuspjehom i njegov izvor prihoda je obustavljen. Iz ove povijesne crtice je jasno zašto su se tadašnji liječnici posebno trudili suzbiti bolest još u njezinom korijenu.

Reakcije su slične kao pri klasičnoj masaži

Lokalno djelovanje na kožu, mišiće i prokrvljenost je odmah prisutno i doživljava se kao ugodno i podržavajuće. Opće se djelovanje pak može primijetiti kroz nekoliko sati do par dana – mirniji san, pozitivni učinci na koncentraciju, krvotok, krvni tlak, probavu, disanje, seksualnu funkciju itd. Budući da je akupresura uvijek ciljana i individualnog pristupa, očekuje se i izravno poboljšanje smetnji.

Reakcije se često pojavljuju u prvih 5 do 6 tretmana, a smanjenje tegoba moguće je kao i njihovo inicijalno pogoršanje. Nakon shiatsu tretmana neki od mojih klijenata su osjetili jače izražene tegobe zbog kojih su došli, na što su naravno bili upozoreni, ali taj efekt prođe već nakon nekoliko sati, a najduže do dva dana. Nakon toga nastupa znatno bolje stanje koje, suradnjom terapeuta i primatelja tretmana te njegovim odgovornim pristupom svome zdravlju, može dugo potrajati.

Pacijenta koji misli o svome zdravlju samo kada već pati, Kinezi smatraju robom vlastite patnje. Medicinari Dalekog istoka zahtijevaju od svojih pacijenata da sami daju aktivan doprinos održavanju svoje vitalnosti, kako bi funkcionirali kao jedna skladna cjelina.

Autor: Iva-Martina Bašić

Literatura:

Gach, Michael Reed. Acupressure’s Potent Points: A Guide to Self-Care for Common Ailments. New York, NY: Bantam; 1990.

dr. A. Meng, Akupresura – kineski način liječenja, Večernjakova knjiga, 2005.

Beresford-Cooke, Carola. Shiatsu Theory and Practice. (Second edition) UK: Churchill Livingstone; 2003.