Iskusite snagu jednostavnosti oslobađanja od stresa i upoznajte vagusni živac, poznatiji kao „lutajući živac“.
Koja je njegova funkcija, pozicija i utjecaj na organizam, kako, kada i zašto se aktivira te koji su jednostavni alati i fizičke kretnje kojima možemo djelovati na njega, saznat ćete u sljedećim redovima.
Potječe od latinske riječi vagus, što znači lutanje, jer je najduži i najsloženiji od svih 12 kranijalnih živaca koji povezuju mozak s ostatkom tijela. Njegov put proteže se od mozga
do trbuha. Počinje u meduli oblongata (produženoj moždini) i prolazi kroz vrat do prsnog koša i trbušne šupljine. Pritom svoje vlaknaste grane širi na brojne organe, kao što su srce, pluća, slezena, gušterača, jetra i crijeva što mu omogućava da obavlja različite funkcije.
Vaš vagusni živac ključni je dio parasimpatičkog dijela autonomnog živčanog sustava. Igra ključnu ulogu u održavanju homeostaze tijela, regulirajući brojne vitalne funkcije poput rada srca, disanja i probave.
Prvenstveno zahvaljujući funkciji ovog živca tijelo samo može aktivirati ručne kočnice i spriječiti adrenaliziranu energiju da u potpunosti vodi predstavu. Ovaj složeni živac u biti je odgovoran za odnos „um – tijelo“, jer šalje informacije iz mozga u tijelo, ali i senzorne informacije iz tijela natrag u mozak, što se najbolje opisuje kao „gut feeling“, odnosno instiktivna emocionalna reakcija na nešto o čemu nismo puno promišljali.
Glavna uloga nervus vagusa je reguliranje brojnih tjelesnih funkcija, pogotovo u parasimpatičkom živčanom sustavu koji je odgovoran, za razliku od „bori se ili bježi“ simpatikusa, za „odmori se i probavi“ stanje tijela.
Zbog široke uloge u reguliranju vitalnih funkcija, vagusni živac jedan je od glavnih aktera u održavanju zdravlja. Visoka vagalna aktivnost povezana je s boljom mentalnom i fizičkom dobrobiti, dok niža dovodi do zdravstvenih problema i veće osjetljivosti na stres.
Stres ima značajan utjecaj na nervus vagus, često smanjujući njegovu aktivnost. Kada smo izloženi stresu, tijelo prelazi u “bori se ili bježi” stanje, koje je funkcija simpatičkog živčanog sustava. To može dovesti do smanjenja aktivnosti nervus vagusa, što rezultira povećanom brzinom rada srca, sporijom probavom i povećanom razinom stresa. Dugoročno, to može doprinijeti razvoju raznih zdravstvenih problema, uključujući srčane bolesti, probavne smetnje i povećanu osjetljivost na stres i anksioznost.
Razumijevanje kako stres utječe na nervus vagus i kako ga možemo prirodno stimulirati, posebno kroz tehnike disanja i fizičko kretanje ključno je za poboljšanje našeg zdravlja.
Tehnike dubokog disanja jedan su od najučinkovitijih načina za prirodnu stimulaciju nervus vagusa. Dijafragmalno disanje, posebno uz usporavanje izdisaja, dio je povratne sprege koja poboljšava vagalni tonus (aktivnost živca vagusa). Vagalni tonus mjeri se u promjenama otkucaja srca koja se događaju s dahom. To se naziva varijabilnost otkucaja srca. Zdrav vagalni tonus uključuje lagano povećanje broja otkucaja srca pri udahu i smanjenje broja otkucaja srca pri izdahu. Zato vagalni tonus možemo smatrati optimalnom ravnotežom djelovanja simpatičkog i parasimpatičkog živčanog sustava.
Kada duboko dišemo, aktiviramo parasimpatički živčani sustav i potičemo njegovu aktivnost. To dovodi do smanjenja brzine otkucaja srca i krvnog tlaka, kao i do općeg osjećaja smirenosti.
Osobe s višim vagalnim tonusom lakše prelaze iz stanja uzbuđenja u opušteno stanje i brže se oporavljaju od stresa.
No, kod mnogih odraslih osoba područje prsnog koša je „stisnuto“, odnosno iz različitih razloga disanje je plitko, a samim time prsni koš nema svoj puni raspon pokreta, što može dovesti do kompresije vagusnog živca što pak rezultira povećanom
razinom stresa.
Jedan od najboljih načina da pristupimo vagusu je njegova putanja od uha, iza donje vilice i s bočne strane vrata na obje strane. Kada su struktura i mišići tog dijela tijela napeti, također mogu kompresirati vagus, a rezultati su simptomi poput glavobolje, umora, slabije koncetracije, poteškoća s gutanjem, boli u uhu i slično. Kako bi se izravno stimulirao živac na tom osjetljivom području, koristimo nježne masažne tehnike i somatičko otpuštanje napetosti.
a) lupkanje meridijana
Istočnjačka medicina bazirana je na akupunkturi koja koristi oko 300 točaka na tijelu koje se pikaju iglicama kako bi se organizam vratio u stanje zdravlja, odnosno balansa. Svaka od njih se nalazi na određenom meridijanu koji nisu vidljivi na fizičkoj razini, već pripadaju energetskoj anatomiji koja se bavi suptilnijim nivoima našeg postojanja, no vjerno prate tijek živčanog sistema i anatomiju fizičkog tijela. Meridijani i njihova putanja vezani su u određene organe i emocije vezane uz njih. Pluća primjerice, na emocionalnoj razini, zadržavaju tugu i samim time nemogućnost življenja života u punom potencijalu, jetra ljutnju, tanko i debelo crijevo probavljaju određena iskustva kao i hranu koju unosimo, dok meridijan srca kao i istoimeni organ skupljaju sva emocionalna iskustva, bilo da ih doživljavamo pozitivnima ili negativnima.
Malo prije spomenuta akupunktura, ali i druge tehnike poput akupresure, IEFT tehnike, refleksoterapije, lupkanja meridijana i mnogih drugih imaju isti utjecaj na zdravlje i osjećaj dobrobiti čovjeka.
b) vježbe u stolici
1. rotacija, fleksija, bočna fleksija i istezanje vrata
i ramenog pojasa
2. kruženje ramenima
3. suprotni pritisak
4. bočna fleksija vrata s podignutim ramenom
5. vježba s podizanjem ruke uz aktivaciju bočnih mišića trupa
6. povlačenje kože
7. torzije / twistovi
Torzije/twistovi su izvrstan način da se opuste napeti mišići i oslobodi prostor u tkivima za pravilan rad vagusa. Kako bi se twistovi ispravno izvodili, bitno je da se rotacija događa iz prsnog koša i gornjeg dijela tijela, a ne iz područja trbuha. Ovakva vrsta kretnji opušta dubinske mišiće uz samu kralježnicu vrata i prsnog koša kao i okolna meka tkiva što izravno utječe na regulaciju vagusnog živca.
8. pretklon
Osim navedenih, postoje i drugi načini stimulacije živca vagusa kao što su potapanje u hladnu vodu, glasno grgljanje vode, gutanje, ležanje na tlu, pozitivan razgovor sa samim sobom, pjevanje i smijanje.
Razumijevanje kako prirodno stimulirati nervus vagus kroz tehnike disanja i druge prirodne metode može nam pomoći u upravljanju stresom, poboljšanju fizičkog i mentalnog zdravlja te održavanju opće dobrobiti. S obzirom na njegovu centralnu ulogu u regulaciji vitalnih funkcija i modulaciji odgovora na stres, nervus vagus zaslužuje pažnju u našim nastojanjima za održavanje zdravlja i dobrobiti.
Literatura:
Warren Hardy, Vagus nerve healing
Taunjah P Bell Ph D, Vagus Nerve Stimulation and Anxiety
Deb Dana, Usidreni u svom tijelu
Newsletter
Želiš primati novosti, korisne savjete i posebne pogodnosti na svoj email?
Prijavi se na newsletter i kreni s promjenom.
